Voda

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

vodaČesto zaboravljamo da velika potrošnja i onečišćenja smanjuju količinu zdrave i čiste vode. Voda je vrlo važan čimbenik ne samo naše zemlje nego i ljudskog postojanja jel se ljudsko tijelo sastoji od 65 - 70% vode. Budući da ljudi ne razlikuju osjećaj žeđi od osjećaja gladi još je više važno osigurati adekvatnu hidraciju tijekom cijelog dana. Kao najvažniji nutrijent, neophodna je za normalno funkcioniranje svakog organizma, primjerice kod metaboličke aktivnosti, proizvodnje energije i izgradnje tkiva. Čovjek također određenu količinu vode dobije i hranom (povrće i voće) jer su rijetke namirnice koje ne sadrže vodu. U pravilu odrasla osoba trebala bi piti od 1-3L ovisno o individualnosti (težina, visina, zdravlje, fizička aktivnost).

Prema časopisu American Journal of Clinical Nutrition veliki broj djece ovisno o dobi pije manje vode od preporučene 40 do 85% dječaka i 46 do 90% djevojčica.

opširnije

Prehrana bolesnika s akutnim zatajenjem bubrega

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

prehrana-bolesnika-s-akutnim-zatajenjem-bubregaBolesnici s akutnim zatajenjem bubrega, često su u hiperkatabolizmu i imaju proteinsko-energetsku pothranjenost. Hiperkatabolizam može biti posljedica temeljne bolesti i njezinih komplikacija, dijalize i lošeg prehrambenog statusa. Sama brojna istraživanja pokazala su da nadomjestak hranjivih supstancija i energije može popraviti prehrambeni status i poboljšati ishod liječenja bolesnika s akutnim zatajenjem bubrega.


Prehrana bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

prehrana-bolesnika-s-kronicnim-zatajenjem-bubregaKod kroničnih bubrežnih bolesnika preporučuje se prehrana s manjom količinom bjelančevina kao što su meso, riba uz dovoljnu a ne preveliku količinu unosa mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja. Ne preporuča  se  hrana s mnogo kalija prvenstveno voće i povrće  i krumpir za razliku od bolesnika koji izlučuju mnogo bjelančevina u mokraći, čiji gubitak moramo nadoknaditi prehranom.


Prehrana starijih osoba s kroničnim zatajenjem bubrega

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

prehrana-starijih-osoba-s-kronicnim-zatajenjemSamim starenjem dolazi do atrofije crijevnih resica i crijevne sluznice što uzrokuje poremećaje u apsorpciji prehrambenih tvari. Zbog prepuštenosti samim sobom i financijskih problema starije osobe su nesposobne za samostalnu skrb o jednoličnoj prehrani bilo zbog mentalne ili fizičke nemoći. Da bi se spriječila pothranjenosti prehrana starijih osoba koje se liječe hemodijalizom treba sadržavati 1 g proteina po kilogramu tjelesne težine, s barem 6,3 g esencijalnih aminokiselina. Kalorijski unos treba biti barem 30-35 kcal/kg tijekom 24 sata. Preporučuje se nadomještanje vitamina topivih u vodi i vitamina D3 prema preporuci liječnika. Ukoliko se unatoč pravilno provedenim mjerama ne uspije izbjeći pothranjenost, treba započeti liječenje intravenskim prehrambenim pripravcima tijekom hemodijalize.


Prehrana dijabetičara kod hemodijalize

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

prehrana-dijabeticaraDijabetes kao najčešći uzročnik kroničnog zatajenja bubrega u svijetu, dovodi do čitavog niza poremećaja intermedijarnog metabolizma. Prehrana dijabetičara na početku dijalize dnevno treba biti sa povećanim unosom 1,2g proteina po kilogramu tjelesne mase zbog negativne ravnoteže dušika uzrokovane hemodijalizom. Potreba za proteinima se povećava tijekom povećanog katabolizma prisutnog kod infekcija, dijabetičke acidoze i krvarenja iz probavnog sustava. Preporučuje se da 50 do 60% ukupnog energetskog unosa čine ugljikohidrati bogati vlaknima. Također treba voditi računa o dobroj kontroli glikemije radi izbjegavanja povećanog unosa tekućine između dijaliza. Na tržištu postoje gotovi dijetetski proizvodi koji su izrađeni od sastojaka s malo bjelančevina (prvenstveno brašno, kruh, tjestenina, keksi).


Prehrana dijabetičara kod peritonejske dijalize

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

prehrana-dijabeticara-kod-peritonejske-dijalizeTakvi bolesnici trebaju unositi 1,2 do 1,4 g proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno da ne bi došlo do razvoja negativne ravnoteže dušikovih tvari. Dio dnevnog unosa ugljikohidrata u bolesnika na peritonejskoj dijalizi dobiva se apsorpcijom glukoze iz peritonejske šupljine, što varira ovisno o koncentraciji glukoze u otopini i učestalosti izmjena, a procjenjuje se da iznosi oko 100 do 200 g dnevno. Dodavanje inzulina u peritonejsku šupljinu omogućuje učinkovitu uporabu apsorbirane glukoze, gdje je ovim postupkom dijalize  smanjena periferna rezistencija na inzulin.


Prehrana bolesnika na peritonejskoj dijalizi

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

prehrana-bolesnika-kod-peritonejske-dijalizeProteinsko-energetska pothranjenost u bolesnika može dovesti kao posljedicu, smanjenog apetita, gubitka bjelančevina i esencijalnih aminokiselina (5-10 g bjelančevina, 2-4 g amnokiselina i 4-6 g albumina dnevno), metaboličke acidoze, endokrinih poremećaja u uremiji i pridruženih bolesti. Terapijski pristup bolesnicima na peritonejskoj dijalizi zasniva se na mogučnsti sprečavanja anoreksije, povećanog unosa hrane na usta  ili prehrambenim infuzijama, poticanjem apetita, ispravkom metaboličke acidoze i uporabom otopina za peritonejsku dijalizu koje sadrže esencijalne aminokiseline. Preporučeni dnevni unos bjelančevina u bolesnika na peritonejskoj dijalizi je između 1,2 i 1,3 g/kg tjelesne težine.


Prehrana djece s kroničnim zatajenjem bubrega

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

prehrana-djece-kod-kronicnog-zatajenjaZa pravilan rast i razvoj zdravo dojenče treba oko 100 kcal/kg tjelesne težine, dok je petogodišnjem djetetu dovoljno 70 kcal/kg. Kalorijska potreba se kasnije smanjuje, tako da u adolescenata iznosi oko 40 kcal/kg. Zdrava dojenčad treba oko 2,2 g/kg tijekom prvih 6 mjeseci, nakon čega se potreba smanjuje na 1,6 g/kg. Istu količinu proteina treba dati djetetu s umjerenim do srednje teškim zatajenjem bubrega, dok u preterminalnom stadiju treba smanjiti unos na 1,2 do 1,6 g/kg radi prevencije azotemije. Kada se započne liječenje peritonejskom dijalizom unos proteina treba povećati na čak 3-4 g/kg, često uz nadomještanje proteinskim pripravcima. Proteinski pripravci su neophodni i dojenčadi i maloj djeci s nefrotskim sindromom. Dojenčad mlijekom uglavnom dobije dovoljnu količinu natrija. U preterminalnom stadiju kroničnog zatajenja bubrega treba smanjiti unos fosfora, a u završnom stadiju zatajenja bubrega rijetko se može izbjeći uporaba vezača fosfora. Unos kalija treba ograničiti, a većina djece rutinski treba neki od vezača kalija. Nadomještanje kalcija je neophodno radi ispravljanja hipokalcemije i osteopenije. Preporučuje se nadoknada vitamina topivih u vodi, dok se vitamini topivi u mastima ne nadoknađuju.

Prehrana nakon transplantacije bubrega

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

prehrana-nakon-transplatacijeOva skupina bolesnika zahtijeva posebnu pažnju kako bi što dulje zadržali funkciju transplantiranog bubrega i izbjegli brojne komplikacije koje su posljedica prethodne uremije te uporabe imunosupresivnih lijekova. Prehranu treba individualizirati ovisno o stanju i pridruženim bolestima svakog bolesnika.
Debljina je veliki problem transplantiranih bolesnika. Više od 60% bolesnika unutar prvih godinu dana po transplantaciji dobije više od 10 % na tjelesnoj težini. Iako debljina nije činitelj rizika za razvoj ranih poslijetransplantacijskih komplikacija, doprinosi kroničnom zatajivanju presadaka, te smrtnosti od srčano-žilnih bolesti. Kao i u ostalih bolesnika sa šećernom bolesti, potrebna je prehrana kojom će se održati optimalna glikemija. Također potrebno je nadoknađivati vitamin D3 radi prevencije gubitka kosti, a također se preporučuje nadomještanje ostalih vitamina ovisno o općem prehrambenom statusu. Dio bolesnika zahtijeva nadoknadu pojedinih elektrolita, osobito uz uporabu diuretika.

Općenito za bubrežne bolesnike

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

opcenito-prehranaHrana koja se preporučuje:
•    Nema posebne zabrane. Jesti dovoljno kako se ne bi mršavjelo.
Hrana koja se ne preporučuje:
•    Ne konzumirati velike količine bjelančevina (meso, riba, mlijeko, mliječni proizvodi i jaja)
•    Hrana s mnogo kalija (ograničiti kod povišenja kalija u krvi): prvenstveno voće i povrće, ali i krumpir. Osobito su visoke vrijednosti u kroketima, čipsu, sušenom grašku i grahu. Mnogo kalija ima i u mekinjama, ali i u umaku od rajčica

Posjetite nas na Facebooku

Asahi Kasei u svijetu

Baner
Baner