Kuhinjska sol

kuhinjska-solKuhinjska sol nije ni biljnog ni životinjskog porijekla, pa ne sadrži enzime. Upravo zbog toga zadatak biljaka je da neorganske supstance iz tla pretvaraju u organske, pa kao takve predstavljaju međustanicu naše ishrane.

Utvrđeno je da ljudski organizam može asimilirati manje tragove neorganskih supstanci, dok ostatak zagađuje krv i organe i tako doprinosi nastajanju bolesti.

Soli koja je čovjeku potrebna ima dovoljno u sirovoj hrani. Također znamo da kuhinjska sol izaziva žeđ. Tekućina je nužna da oslabi i eliminira otrov, budući da kuhinjska sol spada u grupu stranih tijela, to dovodi do teškog oticanja tkiva sužavanje krvnih posuda što dovodi do povišenog krvnog tlaka, povećanja tjelesne težine; koža poprima spužvast i bolestan izgled, dok ljubitelje soli muče česta glad i žeđa. U ljudskoj ishrani ne nedostaje ni koncentrirana škrobna hrana u obliku kruha i tjestenina.

Otprilike 15 do 20 grama kuhinjske soli, koju normalno u toku dana većina ljudi unese s kuhanom hranom, zdravi bubrezi mogu izlučiti pet do sedam grama. Zbog toga se takvi ljudi abnormalno znoje i teško podnose vrućinu. Kuhinjska sol je za naše tijelo strana koliko i kemijski lijekovi. Naš organizam je dio prirode. Naše tijelo stvarno može izliječiti i hraniti samo priroda. Skoro da ne postoji kemijski proizveden lijek, koji nema štetnih popratnih posljedica. Isto se odnosi i na neorgansku kuhinjsku sol.

Možemo reći da kuhinjska sol, korištena u prevelikoj mjeri koju zahtjeva današnja kulinarska umjetnost, potpomaže nastajanje svih bolesti, stoga oprez.

Posjetite nas na Facebooku

Asahi Kasei u svijetu

Baner
Baner