Dijaliza

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

peritonejska-dijalizaGlavnu ulogu za odstranjivanje štetnih tvari koje nastaju razgradnim procesima u tijelu, regulaciji tjelesne temperature, regulaciju elektrolita i održavanju PH krvi imaju tzv. „filteri krvi“ ili bubrezi.

Nedovoljan i neispravan rad bubrega što smanjuje mogućnost izbacivanja štetnih tvari kao i zadržavanju tekućina u organizmu može izazvati anemiju, povraćanje, mučninu, pospanost, uznemirenost, drhtanje, u najgorem slučaju komu i konačno ako ne dođe do pravodobnog liječenja smrt.
Prolaz molekula iz krvi kroz polupropusnu membranu izvan tijela se zove hemodijaliza, a ako se izmjena molekula odvija u tijelu preko peritonejske membrane proces se naziva peritonejska dijaliza koje zamjenjuju prirodan rad bubrega.

Postupak hemodijalize

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

postupak-dijalizePostupak hemodijalize odvija se tako da krv prolazi izvan tijela posebnim cjevčicama kroz aparat za dijalizu, gdje se pročišćava kroz dijalizator∕filter gdje prolazi kroz polupropusnu membranu pri čemu se uklanjaju neželjeni produkti iz krvi (urea, kreatinin, fosfat..) te se zatim pročišćena vraća u tijelo drugim cjevčicama.

Trajanje hemodijalize ovisi o samom stanju pacijenta (preostaloj funkciji bubrega, tjelesnoj masi, samoj prehrani, pratećim bolestima te mogučnosti izgradnje i razgradnje tvari u organizmu), dok vrijeme i učestalost dijalize ovisi o tipu i veličini dijalizatora, sastavu tekućine za dijalizu te protoku krvi koji se mogu podešavati prema individualnim potrebama. Većina bolesnika treba 9-12 sati dijalize tjedno, što se pravilno rasporedi u 2 ili 3 postupka.

Najvažniji dio je dijalizator koji je pričvršćen na aparat za hemodijalizu i mijenja se prilikom svake hemodijalize. On imitira zdravi bubreg tako što sadrži polupropusnu membranu u obliku kapilara gdje prolaze molekule određenih veličina i voda. Otopina za dijalizu ili dijalizat je elektrolitska otopina slična plazmi bez bjelančevina. Ona održava ravnotežu elektrolita i sudjeluje u procesu pročišćavanja krvi.

Uređaj za dijalizu je aparat koji sadrži crpke koje pripravljaju dijalizat, i pumpaju krv te se uz održavanje stalne temperature krvi i dijalizata omogućava njihov stalan protok. Također bolesnici koji pristupaju hemodijalizi moraju imati krvožilni pristup za hemodijalizu u obliku arteriovenske (AV) fistule, grafta ili katetera. Kod kreiranja AV fistule kirurg malim zahvatom pod kožom najčešće na zapešću spoji arteriju i venu. Ako su krvne žile osjetljivije, da bi se napravila fistula, ugrađuje se graft (presadak), a kateteri se obično rabe privremeno, ali mogu biti i trajni. Krv odlazi u aparat kroz jednu od sterilnih plastičnih cjevčica, pročišćava se u dijalizatoru i vraća u tijelo kroz drugu. Ako je pristup kateter, on se može izravno spojiti na cjevčice za dijalizu, bez uporabe igli.

Peritonejska dijaliza

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

peritonejska-dijaliza-pharmaexpressPeritonejska dijaliza koristi peritonejsku membranu (omotač koji prekriva organe u trbuhu) kao polupropusnu membranu za izmjenu molekula. Silikonska cjevčica (kateter) postavlja se u trbuh, a posebna otopina prilagođena za peritonejsku dijalizu putuje kroz kateter u trbušnu šupljinu pri čemu otpadne tvari i nakupljena tekućina prolaze iz krvi u otopinu te se nakon nekoliko sati ta tekućina iz trbušne šupljine istače i baca.

Peritonejska dijaliza provodi se pomoću postavljanja trajnog katetera. Pacijenti uliju tekućinu za dijalizu u trbušnu šupljinu kroz kateter, zatvore kateter i nastave sa svojim aktivnostima (kronična ambulantna peritonejska dijaliza - CAPD). Svakih 6 h isprazne trbušnu šupljinu i nadomjeste tekućinu.

Postoji mogućnost izmjene dijalizata tijekom noći i zadržavanja tekućine tijekom dana (kronična kontinuirana peritonejska dijaliza - CCPD) što je nekim pacijentima sasvim prihvatljivo. Pacijent se liječi 2-3 puta tjedno (intermitentna peritonejska dijaliza - IPD).

Važno

Pažnja, open in a new window. PDFIspisE-mail

  • Tijekom hemodijalize zbog čestog izlaganja pacijenata stresu bitno je sudjelovanje cijelog tima liječnika, medicinskih sestara i naravno od velike važnosti potpora obitelji.
  • Budući da prirodan rad bubrega omogučuje stalno izbacivanje štetnih tvari i održava elektolite dok to nije baš moguće kod hemodijalize treba ograničiti unos tekućine u razmacima između dijaliza.
  • Bolesnici moraju biti na visokoproteinskoj dijeti s ograničenim unosom natrija i kalija a po preporuci liječnika i fosfora.
  • Moraju dobivati multivitaminsku nadoknadu osobito u vodi topljivih vitamina B kompleksa, folne kiseline i C vitamina.
  • Prilikom dijalize prima se hormon eritropoetin kojega normalno izlučuju bubrezi, a služi u stvaranju crvenih krvnih stanica.
  • Treba nadoknaditi manjak željeza.

Posjetite nas na Facebooku

Asahi Kasei u svijetu

Baner
Baner